Izborne prijevare dokazane su u Wiskonsinu, Georgiji, Arizoni, Nevadi, jučer u Michinganu, sutra u Pennsilvaniji...
Ključne države koje su Bidenu donijele „pobjedu“, na kojoj mu je Trump čestitao, bile su Wiskonsin i Michigan. Trump je u Pennsylvaniji vodio sa preko 800 tisuća glasova (taj screenshot nam je fejzbuk izbrisao) pa je nisam posebno artikulirao, kao ni Georgiju gdje je Trump nakon prebrojenih 93% glasova imao prednost od 83.000 glasova (slika). No, Beidenovi su, kasnije se vidjelo, ukrali i u tim državama.
Georgia
Ovdje se vidi da Trump vodi u Pennsylvaniji, no, screenshot koji smo postavili na našu fb stranicu na kojem stoji ogromna prednost Trumpa (preko 800 000 glasova) izbrisan je!
Dakle, Trump je u Wisconsinu, nakon 84% prebrojenih glasova, vodio sa nedostižnih 107.431 glasova, a u Michigenu, nakon 76% prebrojenih glasova, čak 232.977 glasova, što mu je ukupno donosilo 26 elektora (10+16). Pribrojeno sa Pennsylvanijom i Georgiom 36 elektora (20+16) i već dobivenim 213 elektora u drugim državama, Trump je trebao imati ukupno 275 elektora i još jedan mandat u Bijeloj kući.
Sve se promijenilo kada su „umorni“ brojači otišli malo odspavati
Iz „nepoznatih" razloga napravljena je pauza „zbog umora" brojača glasova, kako je izvjestio CCN. Odmor im je očito dobro došao jer su svježi i „odmorni“ brojači ekspresno nadoknadili Bidenov minus iz Wisconsina. I ne samo minus već je Beiden prešao i u vodstvo koje mu donosi 10 elektora. Paralelno, Bidenu je svjetlosnom brzinom iz nekog bunkera u Michigan stiglo 206.045 glasova (Trumpu ni jedan), smanjivši tako minus prema Trumpu na samo 26.932 glasa. Sitniš, koji je ekipa brzo anulirala.
I povela Joe Bidena, sa presudnih 26 elektora (Wisconsin i Michigan), prema Bijeloj kući.
Prije famoznog odmora brojača glasova između ostalog napisao sam: 'Danas, 3. studenog 2020., Amerika je odlučila. Republikanskom kandidatu Donaldu Trumpu povjerila je još jedan mandat. Trump je pobijedio sa najmanje 275 elektora. Četiri države, u koje Trump sigurno pobjeđuje, donose mu novih 62 elektora (Pennsylvania 20 elektora, Wisconsin 10, Michigan 16, Georgia16). Pribrojeno sa već osvojenih 213 elektora (ako ne zamute), Trump dobiva izbore sa 275 elektora. Za pobjedu je potrebno 270 elektora. Dopisni glasovi nisu još pribrojeni, ali oni ne mogu nešto bitno promijeniti."
Još jednom se pokazalo da ne pobjeđuju glasovi birača već oni koji broje glasove. Trumpova pobjeda u Georgiji, Pennsylvaniji i Sjevernoj Karolini ništa neće promijeniti! Dogodio se 46. predsjednik Joe Biden.
No, dogodio se i Vrhovni državni tužitelj SAD William Barr koji je dao zeleno svjetlo saveznim tužiteljima da istraže nepravilnosti glasovanja! Koje su oni brzo i otkrili. Upravo u Wisconsinu i Michinganu. U Pennsylvaniji će se prijevara još lakše otkriti jer je razlika billa ogromna. U Georgiji i Nevadi glasovalo je preko 20 tisuća mrtvih, preko 15 tisuća birača u dvije države...itd. itd .
Po američkom direktnom demokratskom izboru predsjednika cijela država je jedna izborna jedinica. Pobjediti će kandidat koji osvoji preko 50% glasova, odnosno najmanje 270 elektora. Prvi američki izbori provedeni su 1788. godine. Pobijedio je George Washington, bez stranke. Današnji stari-novi kandidat Republikanske stranke Donald Trump 20. siječnja 2017. godine inauguriran je za 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Danas se bira 46 Predsjednik Amerike.
Za ove, kao i za prethodne predsjedničke izbore, biraju se predsjednik i potpredsjednik „u paketu“, u 51. izbornoj jedinici. 50 saveznih država, i grad Washington koji nije ni u jednoj saveznoj državi. Američki predsjednički izbori razlikuju se od drugih demokratskih država po specifičnosti, instituciji elektora. Broj elektora u svakoj pojedinoj saveznoj državi proporcionalan je broju stanovnika te države. Predsjednički izbori uvijek se održavaju u utorak, poslije prvog ponedjeljka u studenom izborne godine. Donald Trump i Mike Pence su kandidati Republikanske stranke, a Joe Biden i Kamala Harris su kandidati Demokratske stranke. Na ovim izborima biti će 538 elektora. Pobjediti će kandidat koji dobije 270 elektora. Rezultati se iz svake savezne države šalju u Kongres gdje se zbrajaju elektorski glasovi iz svih saveznih država. 6. siječnja proglašava se pobjednik izbora, a nauguracija novog (starog) predsjednika biti će 20. siječnja.
Amerika nije više ono što je nekad bila. Ovi sramotni predsjednički izbori na kojima je glasalo 160 milijuna birača, najviše u povijesti Amerike, koje je gledao cijeli svijet, doslovno jer bljuvanje po biračima. Ovako otvoreno krasti, u jednoj Americi, mogu samo dobro organizirani svjetski rajzbojnici, svjesni da im nitko ništa ne može.
Donald Trump naprije je najavio pobjedu, zatim tužbu Vrhovnom sudu zbog izborne prijevare koji ju sud i prihvatio..
Što je podiglo na noge sve Amerikance. Samo u Washingtonu milijun ljudi izašlo je iz svojih kuća kako bi dali podršku Donaldu Trumpu:
I podrška kandidatkinje za američki dom sa glavnom porukom da se zaustavi prijevara i zlostavljanje na američkim izborima i zaštita integriteta izbora.
Američki narod odlučio je reći dosta. Nažalost, mi Hrvatskoj i dalje hiberniramo iako nas od 2000-te godine varaju na svim izborima. Svi sazivi hrvatskog sabora su nelegalni i nelegitmni kao i premijeri, ministri, suci Ustavnog i Vrhovnog suda, Glavni državni odvjetnik, guverner HNB-a..., koje su zastupnici potvrđivali. Ali zato ne spavaju novinari mainstream medija koji sramote Međunarodnu federaciju novinara, deklaraciju kao etički standard profesionalnog ponašanja novinara i samog Josepha Pulitzera, koji se zasigurno okreće u grobu. A trebali su biti zadnja linija obrane istine od laži, svjetla od tame.
Čitajte nas na našem portalu: http://istinomprotivlazi.info/
Komentirajte na našoj fb stranici: https://www.facebook.com/istinomprotivlazi1/
Pišite nam na mail:
Dijelite objave Ipl-a - najcenzuriranijeg portala!
Opća deklaracija o ljudskim pravima: Član 19. „Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvaća i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obavijesti i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti jedan je od temelja demokratskog društva. U svojoj vjerskoj dimenziji ona je jedan od najvitalnijih elemenata koji sačinjavaju identitet vjernika i njihovu koncepciju života, ali također je dragocjena za ateiste, agnostike, skeptike i neopredjeljene. Pluralizam, neodvojiv od demokratskog društva, koji se teškom mukom stjecao tijekom stoljeća, ovisi o njoj.“
Do smrti se bori za istinu i Gospod će se boriti za te (Knjiga Sirahova 4,28)
Dozvoljeno je preuzimanje ovog teksta isključivo u cijelosti, bez vršenja izmjena, dodavanja i oduzimanja.